Osnovni cilj ovog istraţivanja je oblikovati kombinirani model procjene stvarne kvalitete vrhunskih tenisaĉa na temelju subjektivne procjene i objektivnih pokazatelja teniske igre. Prvi problem istraţivanja je utvrĊen pregledom dosadašnjih istraţivanja gdje je evidentiran nesklad izmeĊu trenera i znanstvenika prilikom definiranja dominantnih tipova motoriĉkog ponašanja. S obzirom na to da nije postojala empirijska podloga za podjelu tenisaĉa u adekvatne grupe, razliĉite klasifikacije izmeĊu struĉne i znanstvene literature su bile posve razumljive. Analizom pripadnosti pojedinom tipu motoriĉkog ponašanja utvrĊen je visok stupanj slaganja izmeĊu teniskih struĉnjaka koji su nezavisno jedan o drugome procjenjivali dominantni tip igraĉa. Moţe se zakljuĉiti da testovi imaju zadovoljavajuću objektivnost te da nova ITF literatura odgovara realnom stanju. U skladu s dobivenim rezultatima tenisaĉi su podijeljeni u ĉetiri skupine (servis volej igraĉ, defanzivni igraĉ s osnovne linije, ofenzivni igraĉ s osnovne linije, igraĉ cijelog terena). Kategorizacijom u razrede prema rangu i dobi utvrdila se uĉestalost entiteta u pojedinoj grupi, a meĊusobna povezanost se testirala pomoću χ2 testa. UtvrĊeno je da ne postoji znaĉajna povezanost objektivne kvalitete tenisaĉa i dominantnog stila igre dok izmeĊu igraĉke dobi i dominantnog stila igre te objektivne kvalitete tenisaĉa i igraĉke dobi postoji znaĉajna povezanost. U daljnjem tijeku istraţivaĉkog rada obradila se latentna struktura teniske igre na zemljanoj podlozi preko standardnih pokazatelja situacijske uĉinkovitosti kako bi se utvrdila njihova funkcionalna zavisnost te stekao potpuniji uvid u njihovu meĊusobnu interakciju. Izolirane latentne dimenzije imenovane su kao: razina kvalitete igre na drugom servisu, razina kvalitete igre na reternu, razina kvalitete brzine servisa, razina kvalitete igre na mreži, razina kvalitete igre na prvom servisu, razina kvalitete izravnih poena i razina kvalitete neprisiljenih pogreški. Nadalje, oblikovan je sustav za procjenu stvarne kvalitete vrhunskih tenisaĉa sastavljen od osam kriterijskih varijabli obrane i deset kriterijskih varijabli napada za sve tipove igraĉa. Eksperti su pokazali visok stupanj slaganja u procjeni vaţnosti kriterija za sve tipove tenisaĉa. U skladu s dobivenim rezultatima eksplicitno su opisane zadaće, sliĉnosti i razlike izmeĊu razliĉitih tipova s aspekta vaţnosti pojedinih kriterija. Na temelju utvrĊenih deskriptivnih pokazatelja te stupnja objektivnosti (intersubjektivnih slaganja) ekspertnih ocjena moguće je zakljuĉiti kako se za većinu kriterija metrijska svojstva (objektivnost i osjetljivost) podudaraju s njihovim koeficijentima vaţnosti pa je sukladno navedenome i predloţena struktura relevantnih kriterija za svaki tip igraĉa. Procjenom situacijskog uĉinka tenisaĉa putem objektivno mjerljivih faktora nisu se dobile sve potrebne informacije o ukupnoj stvarnoj kvaliteti pa se nametnulo pitanje: mogu li se objektivno mjerljivi i subjektivno procjenjivani faktori ujediniti u jedinstveni sustav? S obzirom na to da su dobiveni rezultati na temelju objektivnih pokazatelja imali zadovoljavajuću faktorsku i prognostiĉku valjanost, a dobiveni rezultati na temelju subjektivnih procjena pokazali vrlo visok stupanj slaganja teniskih struĉnjaka pojedinih kriterija prema svim tipovima igraĉa, oblikovan je kombinirani model procjene stvarne kvalitete tenisaĉa. Model se sastoji od 17 varijabli koje omogućavaju mjerenje cjelokupne uspješnosti igraĉa u natjecateljskim uvjetima, a predstavlja dosad najcjelovitiji sustav procjene ukupne stvarne kvalitete tenisaĉa. Neki kriteriji za subjektivnu procjenu cjelokupne uspješnosti su zamijenjeni odgovarajućim varijablama situacijskog uĉinka. Predloţeni novi metodološki pristup teniskoj igri nije konaĉan, nego se treba shvatiti kao polazišna toĉka za empirijsku provjeru i daljnja istraţivanja na temelju kojih će se model mijenjati i doraĊivati. U daljnjim istraţivanjima trebalo bi uz parametre situacijske uĉinkovitosti i sustava kriterija za procjenu stvarne kvalitete tenisaĉa obraditi pokazatelje kondicijskog potencijala kao i ĉimbenike psihosocijalnog statusa. Time bi se dobile relevantnije informacije za usmjeravanje i selekciju tenisaĉa, utvrĊivanje zadataka specifiĉnih za pojedini stil igre u cilju racionalnog upravljanja procesom sportske pripreme.