Znanjima iz sportske gimnastike, koja su bila dio ovog istraživanja, a koja su incijalno prema strukturalnoj kompleksnosti kategorizirana kao strukturalno jednostavnija i složenija gimnastička znanja, utvrđene su dobre metrijske karakteristike. Učenici prvog razreda osnove škole na kraju eksperimentalnog programa generalno su mogli izvesti sva analizirana znanja, najčešće na razini školske ocjene dobar (3) odnosno sa srednjim tehničkim i/ili estetskim pogreškama. Tijekom različito dugih retencijskih perioda njihova razina usvojenosti gotovo svih analiziranih znanja se (najčešće) smanjivala, ali različitom dinamikom, zbog čega su značajne razlike utvrđivane između različitih točaka provjeravanja. Budući da su retencijski testovi, odnosno provjeravanja razine naučenosti nakon perioda neponavljanja istih, jedan od načina utvrđivanja razine usvojenosti znanja, na temelju dobivenih rezultata ovog istraživanja može se zaključiti kako nije utvrđena poveznica među znanjima koja bi precizno definirala uzroke različitih trendova smanjenja razine znanja. Naime, za neka znanja dovoljan je bio retencijski period od dva mjeseca da se utvrdi stvarna razina usvojenosti, dok je nekim znanjima bio potreban značajno duži, u našem slučaju period od 4 godine, da se utvrdi stvarna razina njegove usvojenosti. Kako bi se što preciznije detektirali faktori koji utječu na dužinu retencijsog perioda idealnog za utvrđivanje stvarne razine usvojenosti nekog znanja potrebna su daljnja istraživanja. Poznavanje razine usvojenosti određenog znanja predstavlja temelj njegovog vertikalnog i horizontalnog napredovanja, ali i osnovu za planiranje i programiranje procesa učenja.