Sažetak | Osnovni cilj ovog rada je utvrditi utjecaj kinematičkih parametara na rezultat u skoku s
motkom. U tu svrhu provedeno je istraživanje akvizicijom video zapisa s natjecanja.
Uzorak entiteta (N = 71) činili su uspješni skokovi 30 skakača s motkom čiji su pokušaji
snimljeni na Europskom juniorskom prvenstvu u Novom Sadu, 23.7. - 26.7.2009. godine.
Ispitanici su izveli skokove u okviru eliminacijskog natjecanja za finale i skokove u
finalnom dijelu natjecanja. Starost ispitanika bila je od sedamnaest do devetnaest
godina, a raspon njihovih najboljih rezultata kretao se od 4, 70 m do 5,25 m. Prema
standardima procedure APAS (Ariel Performance Analysis Sistem, USA) provedena je
kinematička analiza čime je utvrđeno 25 kinematičkih varijabli potrebnih za daljinu
analizu. Prema razini prosječnih postignuća vrhunskih juniora vidljiva je visoka razina
natjecateljskih mogućnosti.
Regresijskom analizom utjecaja 2D kinematičkih varijabli na rezultat u skoku s motkom
izdvojeno je osam statistički značajnih varijabli koje objašnjavaju 97% varijance
rezultata. Najveći utjecaj na visinu centra mase tijela imale su varijable: brzina centra
mase tijela nakon odraza, brzina zadnjeg koraka, brzina predzadnjeg koraka te nagib
trupa u trenutku napuštanja motke. Manji, ali ipak značajan utjecaj na rezultat u skoku
motkom imale su i varijable udaljenost centra mase tijela u trenutku napuštanja motke,
nagib trupa u trenutku postavljanja motke u kutiju te vrijeme opružanja motke.
Entiteti (skokovi) su podijeljeni u dvije kategorije (kvalitativna razreda) temeljem
ekspertnog znanja. Grupu 1 činili su uspješni skokovi do 4,90 m (N = 46), dok su grupu
2 činili uspješni skokovi preko 4,90 m (N = 25).
Diskriminacijskom analizom utvrđeni su parametri koji diferenciraju skokove različitog
kvantitativnog razreda. Dobivena je jedna diskriminacijska funkcija koja razlikuje
navedene grupe entiteta, čime je i potvrđen sekundarni cilj disertacije.
Generalno, informacije dobivene u ovom istraživanju ukazuju na znatan utjecaj
promatranih 2D kinematičkih parametara na rezultat skoka motkom, kao i na dobro
razlikovanje grupa entiteta.
Također, potvrđeno je kako je rezultatska efikasnost u skoku motkom prvenstveno
određena varijablama koje su definirane motoričkim sposobnostima kao i pokazateljima
kojima je određena tehnika izvedbe skoka .
Varijable koje definiraju položaj tijela prilikom napuštanja motke (nagib trupa i
udaljenost centra mase) u najvećoj mjeri određuju tehničku izvedbu skoka, dok su
motoričkim sposobnostima najviše određeni parametri brzine zadnja dva koraka zaleta,
brzine centra mase tijela nakon odraza i brzine centra mase tijela za vrijeme opružanja
motke.
Rezultati dobiveni u ovom istraživanju u skladu su sa znanstvenim spoznajama o
disciplini skoka motkom te omogućuju bolje razumijevanje i dobivanje najrelevantnijih
informacija za uspješnu izvedbu skoka u cjelini kao i za upravljanje trenažnim
procesima. |
Sažetak (engleski) | The basic aim of this work was to ascertain the influence of2D kinematic parameters on
the pole vault result. With this purpose, a research was conducted, in which competition
video data was collected. The entity sample (N = 71) consisted of successful vaults of 30
pole vaulters, whose attempts were filmed at the Novi Sad European Junior
Championship, July 23rd - 27th, 2009. The examinees performed their vaults within the
eliminatory final competition and the final competition itself. The age of the examinees
was from seventeen to nineteen years, and the span of their best results was from 4.70 m
to 5.25 m. A kinematic analysis has been performed, according to the standards of the
APAS (Ariel Performance Analysis System, USA) procedure, ascertaining 25 kinematic
variables for further analysis. According to the level of average achievement, it was
observed that elite juniors showed a high level of competitive possibilities.
The regression analysis of 2D kinematic variables influence on the pole vaulting result
singled out eight statistically significant variables, explaining 97% of result variance.
The following variables had the strongest influence on the height of body mass centre:
take-off velocity, last step velocity, penultimate step velocity and trunk angle at the pole
release moment. The following variables had lesser, but still a significant influence on
the pole vault result: centre of body mass distance at the pole release moment, trunk
angle at the pole plant moment, and pole straightening time.
Entities (vaults) were divided into two categories (qualitative classes), based on the
expert knowledge. Group 1 consisted of successful vaults up to 4,90 m (N = 46) while
Group 2 consisted of successful vaults over 4,90 m (N = 25).
Discriminative analysis determined the parameters which differentiate the vaults of
different quantitative classes. A single discriminative function, discerning the listed
groups of entities was obtained, thus confirming the secondary aim of the dissertation.
Generally, the information gained in this research indicate the significant influence of
the observed kinematic parameters onto the pole vault result, as well as proper
differentiation of groups of entities.
Also, it is confirmed that the result efficiency in pole vault was primarily determined by
the variables which are defined by the motor abilities, as well as the indicators
determining the vault performance technique.
The variables defining the pole release body posture (trunk angle and body centre
distance) mostly define the technical performance of the vault, while the motor abilities
mostly determine the parameters of last two run-up steps velocity, centre of body mass
velocity after take-off, and centre of body mass velocity during the pole straightening
time.
The results obtained by this research are in concordance with the scientific knowledge
on the pole vault discipline, enabling better understanding and gaining the most relevant
information for the successful vault performance as a whole, as well as directing the
training processes. |