Cilj ovog istraživanja je procijeniti, usporediti te utvrditi razlike u unutarnjem opterećenju mladih nogometaša različite kvalitete i biološke zrelosti u kategoriji U14 tijekom igranja igara u skraćenom prostoru. Uzorak ispitanika uključivao je 20 nogometaša uzrasne kategorije U14, prosječne dobi od 13.82 ± 0.29 godina uz prosječnu trenažnu dob od 7.1 ± 1.65 godina, prosječnu tjelesnu visinu 168.83 ± 7.07 cm te prosječnu tjelesnu masu 56.1 ± 7.05 kg. . Ispitanici su grupirani prema dva različita kriterija: prema kvaliteti (kvaliteta 1 - uspješniji igrači, n=10; kvaliteta 2 – manje uspješni igrači, n=10) te prema biološkoj zrelosti (zrelost 1 – biološki zreliji igrači, n=10; zrelost 2 – biološki manje zreli igrači, n=10). Igra u skraćenom prostoru (SSG) korištena u ovom istraživanju se odvijala na nogometnom terenu (umjetna trava) u označenom prostoru dimenzija 28m x 28m. Igrači su podijeljeni u dvije ekipe po 4 igrača uz 2 dodatna neutralna („joker“) igrača unutar istog prostora (4v4 +2). Protokol igri u skraćenom prostoru se sastojao od 6 intervala u trajanju od 5 minuta igre uz odmor od 2 minute između intervala. Sve igre su odigrane uz neposrednu motivaciju i ohrabrenje trenera. Nakon svakog pojedinog intervala igre svaki igrač trebao je subjektivno procijeniti vlastitu percepciju unutarnjeg opterećenja (RPE) na skali 1-10. Paralelno uz subjektivnu procjenu igrača korišteni su i „Polar H10“ uređaji za mjerenje frekvencije srca. Za utvrđivanje razlika između grupa korišten je T-test za nezavisne uzorke (p<0,05). Nisu utvrđene statistički značajne razlike u varijablama za procjenu unutarnjeg opterećenja između biološki zrelijih i manje zrelijih igrača, dok su igrači niže kvalitete tijekom igranja SSG proveli više vremena u Zoni 3 (zona umjerenog opterećenja) u odnosu na igrače više kvalitete, uz statistički značajnu razliku (p<0,05).