Osnovni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi postojanje transfera biotičkih motoričkih znanja na specijalizirana motorička znanja iz sportske gimnastike. Istraživanje je provedeno na uzorku od 75 djece osnovne škole „Petra Bakule“ iz grada Mostara, kronološke dobi od sedam godina (± 6 mjeseci). Eksperimentalni tretman održan je za vrijeme službenih sati tjelesne i zdravstvene kulture, i trajao je ukupno 18 tjedana. Osnovu eksperimentalnog programa sačinjavala su motorička znanja iz sportske gimnastike, kojima je bio pridodan i određeni broj nastavnih tema iz službenog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za ovaj razred. Varijable za procjenu motoričkih znanja iz sportske gimnastike predstavljalo je 12 gimnastičkih motoričkih znanja, koja se smatraju temeljnim ili osnovnim motoričkim znanjima iz područja sportske gimnastike na različitim spravama gimnastičkog višeboja. Ista znanja se nalaze u nastavnom planu i programu tjelesne i zdravstvene kulture za razrednu i predmetnu nastavu. Varijable za procjenu biotičkih motoričkih znanja predstavljala su 4 motorička testa koji najbolje prezentiraju pojedina područja biotičkih motoričkih znanja (Žuvela, 2009). Od istih je znanja konstruiran i poligon biotičkih motoričkih znanja (Žuvela, 2009.) koji je u ovom istraživanju predstavljao zasebnu varijablu. Svim primijenjenim testovima analizirane su metrijske karakteristike izračunavanjem koeficijenata osjetljivosti, pouzdanosti/objektivnosti i homogenosti. Dobiveni rezultati su ukazali da testovi za procjenu biotičkih motoričkih znanja u inicijalnoj i u finalnoj točci imaju dobru osjetljivost i pouzdanost, a lošu homogenost. Na osnovu utvrđene dobre osjetljivosti testova za procjenu biotičkih motoričkih znanja može se zaključiti da su korišteni mjerni instrumenti za procjenu kako pojedinačnih biotičkih motoričkih znanja tako i cjelokupni poligon za procjenu biotičkih motoričkih znanja primjereni za ovu populaciju jer uspješno razlikuju ispitanike po predmetu mjerenja. Dobiveni rezultati kod svih testova za procjenu biotičkih motoričkih znanja u inicijalnoj točci i u finalnoj točci ovog istraživanja ukazuju na odgovarajuću konzistentnost te tako prikazuju stvarni rezultat u predmetu mjerenja sa zanemarivom pogreškom mjerenja. Uzrok loše homogenost testova za procjenu biotičkih motoričkih znanja prije svega bih mogao biti u nepoznavanju, odnosno lošem predznanju ovih kretnih struktura, zatim u kompleksnosti samog poligona biotičkih motoričkih znanja za ovaj uzrast. Učenicima je očito bilo teško postići stabilnost rezultata prilikom više ponavljanja testa, posebice ako se uzme u obzir da su morali savladati različite motoričke zadatke u nizu (iz svih područja biotičkih motoričkih znanja) i to u što kraćem vremenu. Kod testova za procjenu motoričkih znanja iz sportske gimnastike u inicijalnoj i u finalnoj točci utvrđena je loša osjetljivost i homogenost, a dobra objektivnost. Uzimajući u obzir činjenicu da su ovom uzorku ispitanika motorička znanja iz sportske gimnastike bila nepoznata, odnosno da su se s njima po prvi put susreli, loša osjetljivost testova za procjenu motoričkih znanja iz sportske gimnastike u inicijalnoj točci bila je očekivana. Sukladno navedenom ovakvi rezultati nisu bili kriterij eliminiranja testova iz daljnjih procedura analiziranja uspješnosti eksperimentalnog postupka odnosno analiziranja promjena između inicijalne i finalne točke provjeravanja u razinama motoričkih znanja iz sportske gimnastike. U finalnoj točci jedino kod znanja provlaci iz visa stojećeg prednjeg u vis stojeći stražnji i nazad na dočelnim karikama (PVSK_F) nije postignuta očekivana distribucija rezultata, na osnovu čega je zaključeno da je ovo znanje teško savladivo za ovaj uzrast. Dobivena objektivnost testova za procjenu motoričkih znanja iz sportske gimnastike u inicijalnoj točci i u finalnoj točci ovog istraživanja ukazuju da ocjene učenika ovise samo o razvijenosti obilježja koje se kod njih mjeri, a ne i o nekim drugim okolnostima u kojima se učenici procjenjuju. Dobivena heterogenost testova za procjenu motoričkih znanja iz sportske gimnastike, odnosno razlike u ocjenama sudaca danih za procijenjene razine pojedinih znanja upućuje na neusuglašenost sudaca prilikom ocjenjivanja. Razlog navedenom mogao bi biti prije svega posljedica širokog spektra pogrešaka koje se mogu manifestirati pri izvođenju svakog pojedinog motoričkog znanja iz sportske gimnastike, zbog čega je sucima bio problem ocijeniti izvedbu s različitim pogreškama na relativno maloj skali ocjenjivanja od 1 do 5 (Likertovoj skali). Jedan od razloga loše homogenosti testova za procjenu motoričkih znanja iz sportske gimnastike mogao bih biti i neujednačen kriterij između sudaca. Dakle, moguće je da su neki od sudaca imali bolju sposobnost uočavanja pogrešaka prilikom izvedbe ovih znanja ili su jednostavno blago ili strogo evidentirali pogreške prilikom izvedbe. Sukladno dobivenim rezultatima metrijskih karakteristika primijenjenih testova djelomično je prihvaćena hipoteza H1 (osjetljivost mjernih instrumenata je zadovoljavajuća), u potpunosti je prihvaćena hipoteza H2 (pouzdanost/objektivnost mjernih instrumentima je zadovoljavajuća) te je odbačena hipoteza H3 (homogenost mjernih instrumenata je zadovoljavajuća). Nakon utvrđenih metrijskih karakteristika analizirane su promjene u razinama biotičkih motoričkih znanja i motoričkih znanja iz sportske gimnastike između inicijalne i finalne točke. Eksperimentalni program kojeg su sačinjavala motorička znanja iz sportske gimnastike i manji broj nastavnih tema iz službenog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture prouzrokovao je promjene kod biotičkih motoričkih znanja za manipulaciju objektima, biotičkih motoričkih znanja za savladavanje prepreka, biotičkih motoričkih znanja za savladavanje otpora i biotičkih motoričkih znanja za savladavanje prostora. Da je primijenjeni program kvalitetno planiran i proveden pokazao je napredak učenika u svim provjeravanim motoričkim znanjima iz sportske gimnastike između inicijalne i finalne točke provjeravanja. Najveći napredak učenici su postigli kod znanja stoj na lopaticama (SNL – za ocjenu 1.80), dok su najmanji napredak postigli kod znanja premet strance iz čeonog početnog položaja u bolju stranu (PSČ – za ocjenu 1.20). Učenici su po završetku tretmana postigli ocjenu vrlo dobar kod sedam znanja (most - MO, kolut naprijed na tlu - KNP, kolut natrag niz kosinu - KNTK, stoj na lopaticama - SNL, ljuljanje na karikama i saskok u zaljuljaju - LJSZK, hodanje po niskoj gredi na prednjem dijelu stopala - HNG, saskok pruženi naprijed s niske grede i doskok – SPNNG), ocjenu dobar kod četiri znanja (stoj na rukama uz vertikalnu plohu - SNRVP, premet strance iz čeonog početnog položaja u bolju stranu - PSČ, sunožni naskok na odskočnu dasku (iz zaleta), odraz i doskok - SNDOD, naskok u sijed raznožno na kozlić - NSRK) i ocjenu dovoljan kod jednog znanja (provlaci iz visa stojećeg prednjeg u vis stojeći stražnji i nazad na dočelnim karikama - PVSK). Sukladno dobivenim rezultatima moguće je prihvatiti sljedeću hipotezu H4 (postoji statistički značajna razlika između inicijalne i finalne razine biotičkih motoričkih znanja manipuliranja objektima, svladavanja prepreka, otpora i prostora) i hipotezu H5 (postoji statistički značajna razlika između inicijalne i finalne razine motoričkih znanja iz sportske gimnastike). Za utvrđivanje postojanja transfera biotičkih motoričkih znanja na izvedbu i proces učenja specijaliziranih motoričkih znanja iz sportske gimnastike korištene su tri serije regresijskih analiza. U prvoj seriji regresijskih analiza u relacije su dovedeni rezultati biotičkih motoričkih znanja i motoričkih znanja iz sportske gimnastike utvrđeni u inicijalnoj točci. Rezultati regresijskih analiza upućuju na zaključak o postojanju statistički značajnog utjecaja biotičkih motoričkih znanja na osam motoričkih znanja iz sportske gimnastike (kolut naprijed na tlu – KNP_I, kolut natrag niz kosinu – KNTK_I, stoj na rukama uz vertikalnu plohu – SNRVP_I, premet strance iz čeonog početnog položaja u bolju stranu – PSČ_I, naskok u sijed raznožno na kozlić – NSRK_I, provlaci iz visa stojećeg prednjeg u vis stojeći stražnji i nazad na dočelnim karikama – PVSK_I, hodanje po niskoj gredi na prednjem dijelu stopala - HNG_I, saskok pruženi naprijed s niske grede i doskok – SPNNG_I), dok statistički značajan utjecaj u ovoj točci nije utvrđen na četiri motorička znanja iz sportske gimnastike (most - MO_I, stoj na lopaticama - SNL_I, ljuljanje na karikama i saskok u zaljuljaju - LJSZK_I, sunožni naskok na odskočnu dasku (iz zaleta), odraz i doskok - SNDOD_I). Dobivena neovisnost navedenih motoričkih znanja iz sportske gimnastike o određenoj razini pojedinačnih biotičkih motoričkih znanja mogla bih biti zbog nepodudarnosti u njihovim strukturama izvedbe, a sukladno tome vjerojatno i zahtjevnosti za drugačijim motoričkim sposobnostima za njihovu što kvalitetniju izvedbu. Razina nekih motoričkih znanja iz sportske gimnastike (kolut natrag niz kosinu – KNTK_I, stoj na rukama uz vertikalnu plohu – SNRVP_I, premet strance iz čeonog početnog položaja u bolju stranu – PSČ_I, hodanje po niskoj gredi na prednjem dijelu stopala - HNG_I) utvrđena u ovoj točci uvjetovana su visokom razinom cjelokupnog prostora biotičkih motoričkih znanja, i to najvjerojatnije zbog kompleksnije strukture gibanja navedenih znanja od ostalih motoričkih znanja iz sportske gimnastike. Kod nekih motoričkih znanja iz sportske gimnastike izdvojio se utjecaj pojedinačnog biotičkog motoričkog znanje, a razlog navedenom bih mogao biti njihove strukturalne sličnosti (pravocrtno trčanje - kolut naprijed na tlu, pretrčavanje preko prepreka - naskok u sijed raznožno na kozlić, pravocrtno trčanje - provlaci iz visa stojećeg prednjeg u vis stojeći stražnji i nazad na dočelnim karikama) ili zahtjevnosti za istim motoričkim sposobnostima (dizanje i nošenje predmeta - saskok pruženi naprijed s niske grede i doskok). U drugoj seriji regresijskih analiza u relacije su dovedeni rezultati biotičkih motoričkih znanja utvrđeni u inicijalnoj točci i rezultati motoričkih znanja iz sportske gimnastike utvrđeni u finalnoj točci. Rezultati regresijskih analiza upućuju na zaključak o postojanju statistički značajnog utjecaja biotičkih motoričkih znanja na sva motorička znanja iz sportske gimnastike. Prilikom utvrđivanja utjecaja inicijalne razine biotičkih motoričkih znanja na finalnu razinu motoričkih znanja iz sportske gimnastike jasno se izdvojilo jedno područje biotičkih motoričkih znanja - biotička motorička znanja za savladavanje prepreka kao statistički značajno za bolju izvedbu svih motoričkih znanja iz sportske gimnastike. Dakle, učenici koji su imali višu razinu biotičkih motoričkih znanja za savladavanje prepreka lakše su učili i bili su uspješniji u savladavanju svih motoričkih znanja iz sportske gimnastike, što potvrđuje pozitivni transfera znanja. Razlog navedenom mogao bih biti strukturalna sličnosti zatim strukturalna kompleksnost ovih dvaju skupina motoričkih znanja. Biotička motorička znanja za manipulaciju objektima i biotička motorička znanja za savladavanje otpora nemaju statistički značajan utjecaj na niti jedno motoričko znanje iz sportske gimnastike provjereno u finalnoj točci, dok se utjecaj biotičkih motoričkih znanja za savladavanje prostora utvrdio kao statistički značajan samo kod znanja sunožni naskok na odskočnu dasku odraz i doskok (SNDOD_F). U trećoj seriji regresijskih analiza u relacije su dovedeni rezultati biotičkih motoričkih znanja i motoričkih znanja iz sportske gimnastike utvrđeni u finalnoj točci. Rezultati regresijskih analiza u finalnoj točci također pokazuju da biotička motorička znanja značajno utječu na sva motorička znanja iz sportske gimnastike. Testovi koji predstavljaju biotička motorička znanja za manipulaciju objektima (bacanja i hvatanja odbojkaške lopte o zid - MBIHO) i biotička motorička znanja za savladavanje prostora (pravocrtno trčanje – PPRTR_F) nisu pokazali statistički značajan utjecaj na izvedbu niti jednog motoričkog znanja iz sportske gimnastike u ovoj točci mjerenja. Test koji predstavlja biotička motorička znanja za savladavanje prepreka (pretrčavanje preko prepreka – PREPR_F) pokazao se statistički značajnim za uspjeh kod sedam znanja (kolut naprijed na tlu – KNP_F, stoj na rukama uz vertikalnu plohu – SNRVP_F, premet strance iz čeonog početnog položaja u bolju stranu – PSČ_F, ljuljanje na karikama i saskok u zaljuljaju - LJSZK_F, naskok u sijed raznožno na kozlić – NSRK_F, provlaci iz visa stojećeg prednjeg u vis stojeći stražnji i nazad na dočelnim karikama – PVSK_F, hodanje po niskoj gredi na prednjem dijelu stopala - HNG_F), dok je se test koji predstavlja biotička motorička znanja za savladavanje otpora (dizanje i nošenje predmeta - ODINP_F) pokazao statistički značajnim za uspjeh kod četiri znanja (most - MO_F, kolut naprijed na tlu – KNP_F, hodanje po niskoj gredi na prednjem dijelu stopala - HNG_F, saskok pruženi naprijed s niske grede i doskok – SPNNG_F). Uspoređujući prikazane rezultate s rezultatima istih skupina znanja u inicijalnoj točci ovog eksperimentalnog postupka može se zaključiti da se nakon postizanja određene razine motoričkih znanja iz sportske gimnastike, ali i biotičkih motoričkih znanja njihov međusobni utjecaj izmijenio. Razlog tome vjerojatno bih mogao biti u izrazito niskoj razini znanja u inicijalnoj točci gdje se očito pravi odnosi i nisu mogli ustvrditi čime se nije dobila realnija povezanost ovih znanja. Sukladno dobivenim rezultatima moguće je prihvatiti hipotezu H6 (postoji statistički značajan utjecaj svih pojedinačnih biotičkih motoričkih znanja mjerenih u inicijalnoj točci na razinu motoričkih znanja iz sportske gimnastike procijenjenih u inicijalnoj točci provjeravanja), hipotezu H7 (postoji statistički značajan utjecaj biotičkih motoričkih znanja mjerenih u inicijalnoj točci provjeravanja na razinu motoričkih znanja iz sportske gimnastike procijenjenih u finalnoj točci provjeravanja) te hipotezu H8 (postoji statistički značajan utjecaj biotičkih motoričkih znanja (manipuliranja objektima, svladavanja prepreka, otpora i prostora) mjerenih u finalnoj točci provjeravanja na razinu motoričkih znanja iz sportske gimnastike procijenjenih u finalnoj točci provjeravanja). Utvrđivanje povezanosti između kineziološkog aktiviteta s razinom biotičkih motoričkih znanja i s razinom motoričkih znanja iz sportske gimnastike provedeno je u finalnoj točci. Dobiveni rezultati ukazuju da je kineziološki aktivitet (KA) statistički značajno povezan sa svim pojedinačnim biotičkim motoričkim znanjima, dok sedentarne aktivnosti (SA) statistički značajno nisu povezane s niti jednim pojedinačnim biotičkim motoričkim znanjem. Na osnovu rezultata može se zaključiti da ponašanje djece u slobodnom vremenu ima značajnu ulogu na razvoj znanja manipulacije objektima, znanja savladavanje prepreka, otpora i prostora, dok vrijeme provedeno gledajući televiziju i u radu na računaru nije povezano s navedenim biotičkim motoričkim znanjima. Dakle, učenici koji dosta vremena provode u sedentarnim aktivnostima ne moraju biti i lošiji u biotičkim motoričkim znanjima, jer oni očito ostatak slobodnog vremena mogu provesti u izuzetno kvalitetnim tjelesnim aktivnostima koje mogu unaprijediti biotička motorička znanja. Dobiveni rezultati ukazuju da je kineziološki aktivitet (KA) statistički značajno povezan sa devet motoričkih znanja iz sportske gimnastike (kolut naprijed na tlu – KNP_F, kolut natrag niz kosinu – KNTK_F, premet strance iz čeonog početnog položaja u bolju stranu – PSČ_F, ljuljanje na karikama i saskok u zaljuljaju - LJSZK_F, sunožni naskok na odskočnu dasku (iz zaleta), odraz i doskok - SNDOD_F, naskok u sijed raznožno na kozlić – NSRK_F, provlaci iz visa stojećeg prednjeg u vis stojeći stražnji i nazad na dočelnim karikama – PVSK_F, hodanje po niskoj gredi na prednjem dijelu stopala - HNG_F, saskok pruženi naprijed s niske grede i doskok – SPNNG_F), dok statistički značajna povezanost nije utvrđena s tri motoričkih znanja iz sportske gimnastike (most - MO_F, stoj na lopaticama - SNL_F, stoj na rukama uz vertikalnu plohu – SNRVP_F). Numerički najveća statistički značajna povezanost kineziološkog aktiviteta utvrđena je sa znanjem provlaci iz visa stojećeg prednjeg u vis stojeći stražnji i nazad na dočelnim karikama (PVSK_F), dok je numerički najmanja statistički značajna povezanost utvrđena sa znanjima premet strance iz čeonog početnog položaja u bolju stranu (PSČ_F) i hodanje po niskoj gredi na prednjem dijelu stopala (HNG_F). Rezultati također ukazuju da korelacijske vrijednosti između sedentarnih aktivnosti (SA) i motoričkih znanja iz sportske gimnastike ne prelaze vrijednosti 0.1 ili -0.1, što potvrđuje njihovu nepovezanost. Na osnovu navedenih rezultata može se zaključiti da svakodnevne slobodne kineziološke aktivnosti itekako doprinose uspješnijoj izvedbi gotovo svih motoričkim znanjima iz sportske gimnastike, što ovaj sport i ovom prilikom ističe kao sport visokih vrijednosti i značaja. Sukladno dobivenim rezultatima moguće je djelomično prihvatiti hipotezu H9 (postoji statistički značajna povezanost između kineziološkog aktiviteta i razine biotičkih motoričkih znanja u finalnoj točci provjeravanja) i hipotezu H10 (postoji statistički značajna povezanost između kineziološkog aktiviteta i razine motoričkih znanja iz sportske gimnastike u finalnoj točci provjeravanja). Sumirajući sve rezultate ovog istraživanja moguće je generalno zaključiti da su primijenjena znanja (i biotička motorička znanja i motorička znanja iz sportske gimnastike) adekvatna za ovaj uzrast ispitanika. Među navedenim skupinama znanja postoji uzročno posljedična veza koja nije nužno ovisna o razini tih znanja već se veze pojavljuju kod strukturalno sličnih znanja odnosno među znanjima koja imaju potrebu za istim ili sličnim motoričkim sposobnostima. Ovakva saznanja potvrđuju važnost usvajanja čitavog spektra biotičkih motoričkih znanja na što višoj razini budući da je vjerojatno da će upravo ona biotička motorička znanja koja imaju slične strukture kretanja s specijaliziranim znanjima različitih sportova imati pozitivan transfer na njih.