| Sažetak | The aim of this doctoral thesis was to investigate factors that determine the connections between health literacy, physical literacy, physical activity and indicators of health status. It also aimed to determine some factors related to health literacy in adolescents. In this sense, partial goals were set to: i) investigate factors that influence the physical activity level (PAL) in adolescents; ii) investigate the level of health literacy (HL) and physical literacy (PL) and their relationship with different health parameters; iii) investigate the correlation between HL and indicators of school achievement. The thesis comprised of four pieces of research. This study included high-school students from two different areas: Bosnia and Herzegovina; and the coastal region of Croatia. In the first study, the students were stratified into two groups - older and younger adolescents. It was a prospective study in which the participants were tested in two waves (before lockdown and after). In studies two, three and four, only older adolescents were tested, and the samples were gender stratified. Variables included in this study were PAL (assessed by the Physical Activity Questionnaire for Adolescents - PAQ-A), PL (assessed by the PLAYself questionnaire), HL (assessed by the European Health Literacy Survey Questionnaire – HLS-EU-Q47), body composition (measured by the bioimpedance scale), lipid profile (measured by Point of Care Testing – POCT) and scholastic achievement (which included grade point average and school absence - all data were collected from the class register book in electronic format from the e-Dnevnik application). The result from the first study showed that the PAL significantly declined as a result of lockdown measures in the total sample (from 2.76±0.79 to 2.50±0.82). The study evidenced a larger absolute decline was evidenced in younger adolescents relative to older adolescents. Participation in sports positively influenced PAL before lockdown, with no significant influence during the lockdown. Older adolescents whose mothers were better educated were less likely to be in a high risk group with regard to a large decline of PAL as a result of COVID lockdown (OR = 0.50, 95% CI: 0.21–0.84). The result of the second study showed a similar level of HL (t-test = 0.2; p = 0.83), and PL (t-test = 0.01; p = 0.99) in boys and girls. Significant but small correlations were identified between HL and PL only in the girls (<10% of common variance). The body composition indices were significantly correlated with PL only in the boys (15–20% of common variance). The result from the third study showed that the lipid profile was better in girls with higher HL scores. Additionally, clusters consisting of participants with a better PL were characterised by higher PAL. No evidence was found that HL is associated with PAL, while PL was not associated with the lipid profile. The results of the fourth research study showed generally poor gender-stratified correlations between HL and scholastic variables, while statistically significant correlations between grade point average and HL were noted only among girls (R=0.16, p<0.05). This study gives a new perspective on adolescent specific literacy: health literacy; and physical literacy; and their relationship with adolescent health and health behaviour. This research generated the following conclusions: (i) parental education (especially mother education/ level of HL) influences adolescents health-related behaviour and it is a protective factor against a decrease in PAL during COVID-19; (ii) the association between HL and PL is weak in the adolescent population; (iii) HL and PL are associated with specific health indicators in the way that HL is more associated with direct health indicators, while PL is more related to PAL; and (iv) the association between HL and PL with scholastic achievement is generally poor. These findings suggested that these two concepts related to health and health behaviour are of important interest as a preventive measure and should be an integral part of both educational and public health strategies to promote adolescent’s health behaviour, health, and wellbeing. |
| Sažetak (hrvatski) | Cilj ovog doktorskog rada bio je istražiti faktore koji određuju povezanosti koje postoje između zdravstvene pismenosti, tjelesne pismenosti, tjelesne aktivnosti i pokazatelja zdravstvenog statusa, te utvrditi neke faktore povezane sa zdravstvenom pismenošću kod adolescenata. U tom smislu postavljeni su parcijalni ciljevi i to i) istražiti čimbenike koji utječu na razinu tjelesne aktivnosti (RTA) kod adolescenata; ii) istražiti razinu zdravstvene pismenosti (ZP) i tjelesne pismenosti (TP) i njihov odnos s različitim zdravstvenim parametrima ; iii) istražiti povezanost ZP i pokazatelja školskog uspjeha. Ovaj doktorski rad sastoji se od četiri objavljena istraživanja. Uzorak ispitanika istraživanja sačinjavali su učenici srednjih škola iz Bosne i Hercegovine i primorskog dijela Hrvatske. U prvom dijelu istraživanja učenici su bili podijeljeni na starije i mlađe adolescente. Testiranje se provelo prije i poslije karantene. U drugom, trećem i četvrtom dijelu istraživanju testirani su samo stariji adolescenti, a koje smo prethodno podijelili po spolu. Nadalje, u istraživanju su korištene sljedeće varijable: RTA (procijenjena upitnikom o tjelesnoj aktivnosti za adolescente (PAQ-A)), TP (procijenjena PLAYself upitnikom), ZP (procijenjena Europskom anketom o zdravstvenoj pismenosti (HLS-EU-Q47)), sastav tijela (izmjeren pomoću bioimpedanske vage), lipidni status (izmjeren pomoću Point of Care Testing (POCT)) i školski uspjeh koji je uključivao prosjek ocjenâ i izostanak iz škole (podaci prikupljeni iz matične knjige učenika, u elektroničkom obliku, pomoću online aplikacije eDnevnik). Rezultati iz prvog dijela istraživanja, a na ukupnom uzorku, pokazali su da se razina RTA, uslijed COVID-19 restriktivnih mjera, značajno smanjila (s 2,76±0,79 na 2,50±0,82). Štoviše, značajan pad razine RTA zabilježen je kod mlađih adolescenata a u odnosu na starije adolescente. Istraživanje je također utvrdilo da je sudjelovanje u sportu pozitivno utjecalo na RTA i to prije stupanja na snagu restriktivnih mjera, kao i tijekom trajanja istih. Također, manje je bilo vjerojatno da će stariji adolescenti, a čije majke imaju viši stupanj obrazovanja, biti u visokorizičnoj skupini uslijed zabilježenog pada RTA uzrokovanog COVID-19 karantenom (OR = 0,50, 95% CI: 0,21–0,84). Rezultat drugog dijela istraživanja pokazao je sličnu razinu ZP (t-test = 0,2; p = 0,83) i PL (t-test = 0,01; p = 0,99) kod dječaka i djevojčica. Značajne, ali male korelacije, utvrđene su između ZP i TP ali samo kod djevojčica (<10% zajedničke varijance). Nadalje, indeks sastava tijela značajno je povezan s TP ali samo kod dječaka (15–20% zajedničke varijance). Rezultat trećeg dijela istraživanja utvrdio je značajniji lipidni status kod djevojčica s boljim rezultatima iz TP. Štoviše, pokazalo se da klasteri sudionika s višom razinom TP imaju i višu razinu TA. Međutim, istraživanjem se nije dokazala povezanost između TP s RTA kao ni TP s lipidnim statusom. Rezultati četvrtog dijela istraživanja pokazali su općenito loše spolno stratificirane korelacije između ZP i varijable školski uspjeh, dok su statistički značajne korelacije između prosjeka ocjena i TP zabilježene samo kod djevojčica (R=0,16, p<0,05). Ovim se istraživanjem željelo ukazalo na drugačiji oblik promišljanja o specifičnom obliku pismenosti kod adolescenata: zdravstvenoj pismenost i tjelesnoj pismenost, kao i na njihov odnos sa zdravljem i ponašanjem adolescenata. Zaključno, ovim se istraživanjem došlo do sljedećih zaključaka: (i) obrazovanje roditelja (osobito obrazovanje majke/razina TP) utječe na ponašanje adolescenata vezano uz zdravlje te predstavlja obrambeni čimbenik pri smanjenju RTA tijekom COVID-19; (ii) povezanost između ZP i TP je slaba kod adolescenata; (iii) ZP i TP povezani su sa specifičnim zdravstvenim pokazateljima na način da je ZP više povezana s izravnim zdravstvenim pokazateljima, dok je TP više povezan s RTA; (iv) povezanost između ZP i TP sa školskim uspjehom općenito je niska. Ovi rezultati ukazuju na to da su ZP i TP, a koji su povezani sa zdravljem i zdravstvenim ponašanjem, od velike važnosti u prevenciji te bi kao takve trebale biti sastavnim dijelom obrazovnih i javnozdravstvenih strategija za promicanje zdravstvenog ponašanja, zdravlja i opće dobrobiti adolescenata. |
