Abstract | Glavni cilj ovog istraživanja bio je analiza učinkovitosti i razlika u učinkovitosti motoričkog
učenja nogometno-specifičnih motoričkih znanja kod djece mlađe školske dobi u ovisnosti o
vrsti i učestalosti ekstrinzične povratne informacije.
Da bi se moglo pristupiti realizaciji glavnog cilja ovog istraživanja, nužno je bilo konstruirati
validne i pouzdane mjerne instrumente za praćenje razine motoričkog znanja kod početnika u
nogometu. Shodno tome, konstruirano je 7 testova za procjenu motoričkih znanja za početnike u
nogometu: Udarac lopte sredinom hrpta stopala dominantnom nogom, Udarac lopte sredinom
hrpta stopala nedominantnom nogom, Udarac lopte glavom bez odraza, Vođenje lopte sredinom
hrpta stopala dominantnom nogom, Vođenje lopte sredinom hrpta stopala nedominantnom
nogom, Primanje od podloge odbijene lopte unutrašnjom stranom stopala te Varka „lažni šut“.
Pritom je primijenjen model procjene pogrešaka pri motoričkom izvođenju prema topološkim
regijama tijela koji motoričko gibanje raščlanjuje na jednostavnije kretne strukture koje je
moguće jednostavnije procijeniti. Preciznije, za svaku topološku regiju primijenila skala procjene
od 0 do 2 a za pojedini test, konačni rezultat ispitanika dobio se zbrajanjem segmentalnih
izvedbi. Tako se za svaku varijablu motoričkog znanja dobila ukupna hipotetska skala od 0 do
14. Rezultati ispitivanja metrijskih karakteristika novokonstruiranih mjernih instrumenata jasno
ukazuju na njihovu izvrsnu pouzdanost, osjetljivost i homogenost te posebice upotrebljivost u
praksi. Njima se zasigurno dobiva pouzdan ali i numerički precizniji uvid u razinu složene
motoričke strukture od standardno korištenih testova na Likertovoj skali od 1 do 7. Dodatno,
očekuje se da će u treningu početnika novokonstriurani testovi imati istaknut značaj obzirom na
utvrđenu činjenicu da se njihovim korištenjem može dati objektivan uvid u razinu znanja te se
tako može omogućiti usmjeravanje i programiranje treninga u odnosu na tehničke i taktičke
osobitosti pojedinaca.
U skladu sa glavnim ciljem istraživanja, korišteni uzorak od N=79 ispitanika (41 djevojčica i 38
dječaka) u dobi od 8 do 10 godina podijeljen je na 4 eksperimentalne grupe (N1=20, N2=21,
N3=19, N4=19). U prvoj grupi (DS I) su ispitanici u procesu učenja dobivali samo deskriptivne
povratne informacije o izvedbi i to nakon svake izvedbe u setu od 5 vježbi dok su u drugoj grupi (DS II) ispitanici u procesu učenja dobivali samo opisne informacije o izvedbi i to samo nakon
seta od 5 ponavljanja vježbe. U trećoj grupi (PS I) su ispitanici dobivali preskriptivnu povratnu
informaciju i to nakon svake izvedbe u setu od pet vježbi dok su u četvrtoj grupi (PS II) ispitanici
dobivali preskriptivnu povratnu informaciju i to samo nakon seta od 5 ponavljanja vježbe. Sve
četiri grupe radile su po istom trenažnom programu 3 puta tjedno i to u trajanju od 5 tjedana.
Samo su načini davanja ekstrinzičnih povratnih informacija u eksperimentalnim grupama te
njihova učestalost bili različiti. Ispitanici su mjereni u 7 točaka: inicijalnoj, 4 tranzitivne točke te
dvije retencijske točke nakon perioda nevježbanja. Tranzitivna mjerenja su organizirana
ekvidistantno, odnosno tako da je između mjerenja bio približno jednak razmak. Učinkovitost
deskriptivnih i preskriptivnih povratnih informacija ustanovila se kroz retencijska mjerenja
nakon perioda nevježbanja dva tjedna (prvo retencijsko mjerenje) pa tri tjedana (drugo
retencijsko mjerenje).
U cilju utvrđivanja postojanja usvajanja nogometnih znanja za sve četri eksperimentalne grupe
kroz učenje u tranzitivnim točkama mjerenja i retenciji koristila se trofaktorska (vrsta
informacije*učestalost informacije*točka učenja) 2x2x7 ANOVA sa ponovljenim mjerenjima na
zadnjem faktoru sa Scheffé post-hoc analizom. Da bi se utvrdilo postojanje usvajanja
nogometnih znanja za sve eksperimentalne grupe neovisno o pravovremenosti davanja povratnih
informacija kroz učenje u tranzitivnim točkama mjerenja i retenciji analizirani su post-hoc efekti
dvofaktorske interakcije (vrsta informacije*točka učenja). Da bi se utvrdilo postojanje usvajanja
nogometnih znanja za sve eksperimentalne grupe neovisno o vrsti povratne informacije kroz
učenje u tranzitivnim točkama mjerenja i retenciji analizirani su post-hoc efekti dvofaktorske
interakcije (učestalost informacije*točka učenja). Prethodno se ANOVA analizom za nezavisne
uzorke pokazalo da ne postoji statistički značajna razlika među grupama ispitanika u biološkoj
dobi.
Rezultati istraživanja jasno ukazuju na postojanje nelinearnog i dinamičkog procesa učenja
motoričkih znanja za sve 4 promatrane eksperimentalne grupe ali i za grupe neovisno o
pravovremenosti davanja povratni informacija kao i za grupe neovisno o vrsti povratnih
informacija. Iako je za sva motorička znanja većina grupe ostvarila napredak, rezultati jasno
ukazuju da je davanje preskriptivnih povratnih informacija nakon nekoliko izvedbi značajno
najučinkovitiji način za promatranu populaciju djece mlađe školske dobi. Činjenica da su plan akcije i rekonstrukcije gibanja u grupi PS II djeca morala raditi samostalno, zasigurno pridonosi
aktivnom učenju koje je progresivnije, bolje se memorira, te su se u konačnici u retencijskim
točkama dobili i bolji rezultati. Preskriptivna metoda je kod početnika učinkovitija iako je sa
stanovišta trenera zahtjevnija jer pretpostavlja trenersko iskustvo i kompetentna nogometna
znanja vezana za proces uvježbavanja obzirom da povratna informacija mora biti precizna i
individualna, odabrana isključivo temeljem pogreške koju ispitanik u tom trenutku izvede.
Korištenjem višestruke regresijske analize sa forward algoritmom selekcije varijabli u regresijski
model se odredila povezanost između kriterijskih varijabli motoričkih znanja u drugoj
retencijskoj točki te odabranih prediktorskih varijabli morfologije i motorike. Rezultati jasno
ukazuju na recipročnu interakciju kompleksne dinamike procesa intenzivnog motoričkog učenja i
manifestacija promatranih latentnih morfoloških i motoričkih dimenzija. Vjerojatno je razlog
ovakvih rezultata činjenica da što je zahtijevniji i kompleksniji motorički test, povećava se
nužnost koordinacije za njegovu učinkovitu izvedbu. Posljedično, što se ranije započne s
razvojem ove motoričke sposobnosti veće su šanse da se ostvari visoki stupanj razine motoričkog
znanja. Rezultati implicitno ukazuju da je učenje novog motoričkog programa najučinkovitije
započeti u što ranijim životnim fazama, gdje je visoka povezanost koordinacijskih sposobnosti i
prethodno naučenih programa.
Izračunati su koeficijenti korelacije te njihova značajnost za varijable kineziološkog aktiviteta
dobivenog upitnikom NPAQ i neaktiviteta sa varijablama motoričkih znanja u drugoj
retencijskoj točki. Identificirana je statistički značajna povezanost varijabli kineziološkog
aktiviteta sa varijablama motoričkih znanja. Rezultati ukazuju da je u osjetljivim fazama rasta i
razvoja, zasigurno važno koristiti bilo organizirane ili neorganizirane kompleksne kineziološke
sadržaje posebice jer se njihovom kontinuiranom primjenom mogu poticati i generirati promjene
viših regulacijskih i integracijskih mehanizama u području motoričkih sposobnosti.
Sumarno, eksplicirana je baza za konstrukciju modela hijerarhijske strukturiranosti ekstrinzičnih
faktora koji utječu na motoričko učenje odnosno dobio se dublji uvid u razumijevanje uloge
specifičnih senzornih i perceptivnih procesa, pamćenja i motoričke kontrole u učenju
kompleksnih motoričkih vještina i pri motoričkoj izvedbi. Zasigurno je strukturirana praktična i
teorijska baza za primjenu i razvoj učinkovitih strategija poučavanja kompleksnih motoričkih
vještina, kako u okviru nastave tjelesne i zdravstvene kulture tako i u trenažnim procesima
mlađih kategorija u nogometu ali i u različitim kompleksnim sportskim aktivnostima. U
konačnici, dani su temelji strukturiranju modela optimizacije ali i konačne specifikacije
parametara kontrole efekata učenja kompleksnih motoričkih znanja koji maksimiziraju kvalitetu
njihovog učenja u minimalnom vremenu.
Zadnje, ali ne manje važno, temeljem rezultata istraživanja definirale su se normativne
vrijednosti kompleksnih nogometno-specifičnih motoričkih znanja za početnike u nogometu. |
Abstract (english) | The main objective of this study was to analyze the effectiveness and efficiency differences
during motor learning of soccer-specific motor skills among school age children depending on
the type and frequency of extrinsic feedback.
In order to access the realization of the main objective of this study, it was necessary to construct
valid and reliable instruments for monitoring the motor skills level for beginners in soccer.
Accordingly, seven tests for assessment of motor skill level for beginners in soccer were
constructed: Foot instep kick with dominant leg, Foot instep kick with non-dominant leg, Ball
head kick without jump, Leading the ball with mid-ridge of dominant foot, Leading the ball with
mid-ridge of non-dominant foot, Receiving the ball with inner foot while it returns from the
ground and Deception "fake shot".
In order to estimate errors in motor performance the model that divides the motor movement on
easier movement structures by topological regions of the body, that can be easily estimated, was
applied. More precisely, for each topological region of a single test a Likert’s scale from 0 to 2
was implemented and the final result was obtained by summing the subject’s segmental scores.
Thus, for each variable of motor knowledge total hypothetical scale from 0 to 14 was gained.
Metric characteristics of newly constructed tests clearly indicate onto their excellent reliability,
sensitivity and homogeneity, and in particular usefulness in practice. Newly constructed tests are
reliable but also can give numerically more precise insight into the knowledge level of complex
motor than the standard tests which are measured on Likert scale from 1 to 7. Additionally, it is
expected that newly constructed tests will have great practical usage and importance in the
training of beginners, especially in view of the fact that their use may provide objective insight
into the level of motor knowledge and thus can provide guidance and training programming in
relation to the technical and tactical characteristics of individual.
In accordance with the main objective of the research, a sample of N = 79 entities (41 girls and
38 boys) aged 8-10 years was divided into four experimental groups (N1 = 20, N2 = 21, N3 = 19,
N4 = 19). In the first group (DS I), during the process of learning the subjects received only
descriptive feedback on performance and after each performance in a set of five successive
exercises while in the second group (DS II) participants in the learning process were given only
descriptive information about the performance but only after sets of 5 exercises. In the third
group (PS I) subjects received a prescriptive feedback after each performance in a set of five
exercises while the fourth group (PS II) subjects received a prescriptive feedback only after sets
of 5 exercises. All four groups were working according to the same training program, three times
a week for a period of 5 weeks. Only methods of giving extrinsic feedback and their frequency in
experimental groups were different. Subjects were measured in seven points: initial, 4 transitive
points and two points after a retention period. Transitive measurements were organized
equidistantly - between measurements was approximately the same time distance. The efficiency
of descriptive and prescriptive feedback was established through the retention measurements
after a period of two weeks (first retention measurement) and three weeks (second retention
measurement).
In order to establish the existence of the soccer-specific motor skills learning, for all four
experimental groups through all transitive measurement and retention, 3-factorial 2x2x7
ANOVA with repeated measures on the last factor with Scheffé post hoc analysis (type of
information * frequency * point of learning) was used. In order to determine the existence of the
soccer-specific motor learning trough the transitive points of measurement and retention for all
experimental groups regardless of the giving feedback timing, post hoc analysis of two-factor
interactions effects (type information * point of learning) were applied. Similar, in order to
determine the existence of the soccer-specific motor learning trough the transitive points of
measurement and retention for all experimental groups regardless of the type of feedback post
hoc analysis of two-factor interaction effects (frequency * point of learning) was applied. Prior to
usage of factorial ANOVA, ANOVA for independent samples showed no statistically significant
differences between subgroups of respondents in the biological age.
Obtained results are clearly pointing to the existence of nonlinear and dynamic process of motor
skills learning for all four of the observed experimental groups but also for the groups regardless
of the providing feedback timing and groups regardless of the feedback type. Although for all
motor knowledge most groups made progress, the results clearly indicate that providing
prescriptive feedback after several performances is significantly the most effective way for the
observed population of school age children. The fact that the plan of action and motion
reconstruction in group PS II children had to work on their own, certainly contributes to active
learning that is more progressive, more effective, and better results were obtained. Prescriptive
method is more effective for beginners although from the standpoint of a coach is challenging
because it assumes great coaching experience and competent soccer knowledge related to the
process of training. That is because given feedback must be precise and individual, selected
solely on the basis of errors of the respondent in moment of exercising.
Multiple regression analysis with forward algorithm was used to determine the relationship
between the criterion variables of motor skills in the second retention point and selected
predictor variables of morphology and basic motor variables. The results clearly indicate the
reciprocal interaction of complex dynamics of intensive motor learning and manifestations of
observed latent morphological and motor dimensions. Probably the reason for this result is the
fact that higher demands and complexity of motor test increases the necessity of coordination for
its effective performance. Consequently, if one starts earlier to develop motor skills, greater are
chances to achieve a high level of motor knowledge. Results also implicitly indicate that the
learning of new motor programs is most effective if started in the early life stages, when high
correlation of coordination abilities and previously learned similar motor programs exists.
Furthermore, coefficients of correlation and their significance between variables of physical
activity and sedentary activities obtained by NPAQ questionnaire with variables of motor skills
knowledge in second retention point were calculated. Statistically significant correlation was
identified between the variables of kinesiological activity with variables of motor skills
knowledge. The results indicate that in the sensitive stages of child growth and development is
certainly important to use either organized or disorganized complex kinesiological facilities
especially because their continuous application can activate and generate higher regulatory
changes in integration mechanisms in the field of motor skills.
In summary, bases for explication, construction, and hierarchical structuring of extrinsic factors
that affect motor learning was identified. Deeper insight into understanding of the role of specific
sensory and perceptual processes, memory and motor control in the learning of complex motor
skills and the performance was obtained. Certainly, practical and theoretical base for the
application and development of effective teaching strategies of complex motor skills, both in the
teaching of physical education and in the training process under the categories in soccer but also
in a variety of complex sports activities was structured. Ultimately, structural model for
optimization and the final specification of parameters which are controlling for the effects of
learning complex motor skills that maximize the quality of their learning in minimal time was
identified.
Last, but not least, on the basis of the research results the normative values of complex soccerspecific movement skills for beginners in soccer have been defined. |