Mačevanje je Olimpijski borilački sport. Sastoji se od tri discipline koje su podijeljene s obzirom na vrstu oružja koje se koristi u borbi. Borbe se odvijaju između dva protivnika koja se nalaze jedan nasuprot drugoga i kreću se duž borilišta dugog 14 metara. Gibanje je uglavnom linearno s mogućim lateralnim gibanjima. Lateralna gibanja nisu pretežito zastupljena jer je širina borilišta 1.5 metar. (Međunarodna mačevalačka organizacija, 2023) Borba se odvija na način da se protivnici nastoje nadmudriti te zadobiti što više pogodaka kako bi pobijedili. U disciplini mač svaki dio tijela je važeća površina za pogodak. Pogodak se vrednuje jednim bodom, bez obzira gdje je osoba pogođena. U disciplini floret važeća površina je isključivo torzo, dok se u sablji za bodovanje vrednuje samo gornji dio tijela. Sablja i floret se razlikuju od mača jer se smatraju konvencionalnim oružjima. Prilikom pogotka u sablji i floretu presuđuju određena pravila. U trenutku odluke o primljenom ili zadanom pogotku važno je da sudac prepozna tko je izvršio napad ili obranu. Prednost dobiva borac koji je preuzeo navalu ili imao navalu. U maču to pravilo ne vrijedi. Bitno je da borac pogodi važeću površinu. Pogodak u disciplini mač može biti obostran. Ukupna dužina mača iznosi 110 cm, dok je težina 770 grama. (Međunarodna mačevalačka organizacija, 2023) U grupnoj fazi natjecanja borba u maču traje tri minute, uz mogućnost dodatne minute produžetka. Pobjeđuje borac koji prvi sakupi pet poena ili onaj koji po isteku vremena osvoji najviše bodova. Produžetak se odvija ukoliko je po isteku vremena izjednačen rezultat. Nasumičnim odabirom aparat odredi borca koji ima prednost. Pobjeđuje borac koji prvi da poen unutar zadane minute ili borac koji je nasumičnim odabirom imao prednost ukoliko nema poena unutar zadane minute. (Međunarodna mačevalačka organizacija, 2023) U slučaju da se dogodi obostrani pogodak, on se poništava. U grupnoj fazi natjecanja, mačevalac ima pet do šest borbi ovisno o broju mačevalaca u grupi. Za vrijeme grupne faze natjecanja svi borci unutar skupine međusobno mačuju. Eliminacijska faza natjecanja se odvija neposredno nakon grupne faze natjecanja. Ovisno o plasmanu nakon odrađenog kola borac prolazi dalje u eliminacijsku fazu natjecanja ili završava s natjecanjem. S obzirom na plasman dodijeli mu se protivnik. Borba u eliminacijskoj fazi za razliku od borbe u grupnoj fazi natjecanja traje tri trećine po tri minute. Između svake trećine nalazi se minuta odmora. U eliminacijskim borbama mačuje se do petnaest poena ili do isteka vremena. Također, kao i u grupnoj fazi, postoji minuta produžetka ukoliko je rezultat izjednačen. Pobjeđuje onaj borac koji ima veći broj poena. (Međunarodna mačevalačka organizacija, 2023) Broj eliminacijskih borbi ovisi o uspješnosti sportaša. Najčešći slučaj je da oni uspješniji sportaši odrade četiri do pet eliminacija. Između eliminacija imaju pauze koje nisu vremenski određene. One ovise o organizaciji natjecanja. Važno je prilikom planiranja u mačevalačkoj kondicijskoj pripremi uzeti u obzir trajanje borbe, karakteristike mačevalačke tehnike i pokreta koji se odvijaju za vrijeme borbe. Dinamika kretanja je također jedan od bitnih parametara. Sve navedeno važno je ukomponirati u trenažni plan i program kako bi natjecatelj bio spreman izvesti sve zahtjeve koje sport nosi. Uz zahtjeve sporta potrebno je obratiti pažnju i na oslabljene regije tijela sportaša te generalno područja sklona ozljedama. Kako bi se rizik od ozljeda sveo na minimum treba dati na važnosti prevencijskim postupcima u kondicijskoj pripremi sportaša i jačanju slabih segmenata tijela. U obzir treba uzeti potrebno vrijeme za oporavak između trenažnih jedinica kako bi efekt treninga, odnosno super kompenzacije bio što veći. Sve navedeno kako bi borci bili što spremniji izvoditi specifične tehničko-taktičke zahtjeve sporta u natjecateljskim uvjetima. Nadalje, važno je uzeti u obzir dinamiku natjecateljske sezone. Mjesečno su zastupljena dva do tri natjecanja. Prilikom periodizacije forma se tempira za najvažnija natjecanja kao što su državno, Europsko i svjetsko prvenstvo od kojih se svako od tih važnih natjecanja odvija jednom godišnje. Tehniku i taktiku je također potrebno smisleno uvesti u trenažni program. Mačevanje je sport koji se manifestira vještinom, ne nužno brzinom i eksplozivnošću. Naravno, kako bi sportaš prenio vještinu na borilište na najbolji mogući način potrebno je da bude dobro utreniran u smislu izdržljivosti te da u zadanim trenucima manifestira brzinu i eksplozivnost. Kao tema ovog završnog rada bila bi kondicijska priprema u mačevanju fokusirana isključivo na disciplinu mač, stoga će se sve napisano odnositi na zahtjeve koje disciplina mač nosi. Specifična tema ovog rada se odnosi na promjenu u motoričkim sposobnostima te morfološkim segmentima nakon primijenjenog tromjesečnog treninga mačevanja.