| Abstract | Glavni cilj ovog istraživanja bio je definirati nelinearne i linearne zavisnosti između osnovnih morfoloških mjera i fitnes indeksa kao generalne mjere stanja fitnesa kod dječaka srednjoškolaca. U tu svrhu pristupilo se izračunavanju fitnes indeksa kao karakteristične kombinacije nekoliko motoričkih i funkcionalnih varijabli za uzraste 15, 16, 17 i 18 godina. Nadalje, primjenom linearnih i nelinearnih statističkih procedura odredio se utjecaj osnovnih morfoloških mjera (tjelesne visine, tjelesne težine, indeksa tjelesne mase) na fitnes indeks na uzroku dječaka srednjoškolaca te definiralo značajnost razlika između primijenjenog linearnog i nelinearnog korelacijskog modela. Istraživanje je provedeno na uzorku 944 ispitanika. Svi ispitanici su bili srednjoškolci, učenici srednje škole u Splitu. Generalno, radi se o zdravim ispitanicima koji su redovito pohađali nastavu TZK. Uzorak varijabli sačinjavali su testovi za procjenu: morfoloških obilježja (visina tijela, težina tijela , indeks tjelesne mase), motoričko-funkcionalnih obilježja (skok u dalj s mjesta, pretklon trupa, pretklon raznožno, izdržaj u visu zgibom, trčanje 100 metara, trčanje 400 metara, trčanje 6 minuta), te fitnes indeks. Na temelju provedenog istraživanja zaključilo se kako je tjelesna težina relativno slab prediktor fitnes indeksa koji je izračunat kao linearna kombinacija varijabli za procjenu motoričkofunkcionalnog statusa u ovom radu . Ova zavisnost gotovo se uopće ne mijenja od 15. do 18. godine te nisu utvrđene ni linearne, ni nelinearne povezanosti između tjelesne visine kao prediktora i fitnes indeksa kao kriterijske varijable . Nadalje, primjetan je utjecaj tjelesne težine na fitnes indeks. Ipak, treba naglasiti kako tjelesna težina u većem broju slučajeva biva značajno nelinearno povezana s fitnes indeksom te se mora utvrditi kako nelinearna zavisnost opisuje pravu prirodu zavisnosti. Konkretno, postoje naznake da u lijevom dijelu distribucije rezultata tjelesne težine, a to u osnovi znači do prelomnice (15 godina – 65 kg; 16 godina – 70 kg; 17 godina – 75 kg; 18 godina – 75 kg) tjelesna težina ima vrlo mali ili nikakav utjecaj na fitnes indeks. Od navedenih prelomnica započinje izrazito negativni utjecaj prirasta tjelesne težine na fitnes indeks. Najveća povezanost između tjelesne težine i fitnes indeksa uočena je u 15. godini te se ovaj uzrast treba tretirati kao kritična dob za prevenciju tjelesne težine. Od analiziranih mjera, indeks tjelesne mase je morfološka mjera koja najbolje ukazuje na fizičke performanse kod ispitanika koji su ovdje analizirani ( nelinearna povezanost). Jedan od zaključaka ove studije upućuje na činjenicu da nelinearni model puno bolje opisuje zavisnosti između kriterijskih i prediktorski varijabli koje su uzete u izračun. Ipak najvažniji zaključci ove studije vežu se za podatke o parametrima indeksa tjelesne mase kod kojih se može uočiti početak izrazito negativnog utjecaja prirasta indeksa tjelesne mase na fitnes indeks. Tako je kritična točka indeksa tjelesne mase u svim uzrastima prepoznata kao 21 kg/m² . Jasno je kako ovi podaci potpuno odstupaju od do sada proklamirane vrijednosti indeksa tjelesne mase od 25 kg/m², kao početka prekomjerne tjelesne težine. Ukoliko se ovaj zaključak može smatrati i prestrogim za uzrast od 15,16 i 17 godina, u 18. godini više nema nikakve sumnje kako definirana vrijednost indeksa tjelesne mase od 25 kg/m² ni u kojem slučaju više ne može biti prihvaćena kao referentna vrijednost za prekomjernu tjelesnu težinu. |
| Abstract (english) | The main aim of this research was to define non-linear and linear dependencies between basic morphological measures and fitness index as a general measure of fitness state in secondary school boys. For this purpose, we calculated the fitness index as a characteristic combination of several motor and functional variables for ages 15, 16, 17 and 18. Further on, by applying linear and nonlinear statistic procedures, we determined the influence of basic morphological measures (body height, body weight, body mass index) on fitness index on the sample of secondary school boys and we defined the significance of differences between the applied linear and non-linear correlation model. The research was conducted on the sample of 944 respondents. All the respondents were secondary school boys, students of a secondary school in Split. In general, these were healthy respondents who attended physical education lessons on regular basis. The samples of variables consisted of tests for the assessment of: morphological features (body height, body weight, body mass index), motor-functional features (long jump from a spot, lifting trunk, astride touch-toe, hanging endurance, 100-m running, 400-m running, 6-min running) and fitness index. Based on the conducted research, we have come to a conclusion that body weight is a relatively weak predictor of fitness index which was calculated as a linear combination of variables to assess motor-functional status in this paper. This dependency hardly ever changes between the ages 15 and 18, thus we determined neither linear nor non-linear connections between body height as a predictor and fitness index as a criterion variable. Further on, there is a significant influence of body weight on fitness index. However, it should be stressed that body weight in a large number of cases is significantly non-linearly connected to fitness index and one must conclude that non-linear dependency depicts the actual character of dependency. More precisely, there is certain indication that in the left part of the body weight result distribution, which basically means to the turning point (age 15 – 65 kg, age 16 – 70 kg, age 17 – 75 kg, age 18 – 75kg), body weight has a small one or none influence whatsoever. From the given turning points on, there is a significantly negative influence of body weight increase on fitness index. The strongest connection between body weight and fitness index was observed at the age of 15, therefore this age should be treated as a critical one for prevention of excessive body weight. Out of all the analysed measures, body mass index is a morphological measure which best reveals physical performances in respondents analysed here (non-linear connection). One of the conclusions of this study reveals the fact that a non-linear model much better describes the dependencies between criterion and predictor variables taken to calculate. However, the most important conclusions of this study are connected to the data on body mass index parameters where we can observe the beginning of significantly negative influence of body weight increase on fitness index. Thus the critical point of body mass index taken for all ages is 21kg/m 2. It is evident these data completely deviate from the previously proclaimed body mass index value of 25kg/m 2 as the beginning of excessive body weight. If this conclusion is considered to be too strict for ages 15, 16 and 17, at the age of 18, without any doubt, one cannot, by any means, accept the defined value of body weight of 25 kg/m 2 as a reference value for excessive body weight. |
